JZU DOM ZDRAVLJA
Derventa
15. Novembar 2018., 7:16
Uglavnom bez padavina.
Uglavnom bez padavina.
1°C
 

Svjetski dan srca

svetski-dan-srca-2014

Obilježavanje ovog datuma ima za cilj da porukama pokrene svakog pojedinca na aktivnosti kojima bi zaštitio i očuvao svoje zdravlje, a istovremeno i da podstiče promjene na nivou lokalne zajednice i društva. Svjetski dan srca usmjeren je na stvaranje zdravih okruženja koja bi omogućila ljudima da naprave pozitivne promjene koje mogu da smanje rizik od nastanka srčanih bolesti i moždanog udara, naglašavajući značaj zdravih stilova života, kao i značaj prevencije faktora rizika za nastanak bolesti srca i krvnih sudova u svim populacionim grupama. 

 

Najznačajniji faktori rizika za pojavu bolesti srca i krvnih sudova

Pušenje – izaziva jednu petinu svih kardiovaskularnih bolesti. Pušači imaju dvostruko do trostruko veći rizik za pojavu srčanog i moždanog udara, u poređenju sa nepušačima. Rizik je veći ukoliko je osoba počela da puši prije 16. godine života. Rizik raste sa godinama i veći je kod žena nego kod muškaraca. Ukoliko pušač istovremeno koristi oralna kontraceptivna sredstva, rizik za pojavu infarkta se povećava za čak 20 puta.

Nepravilna ishrana je faktor rizika, ali je povezana i sa drugim faktorima rizika koji su odgovorni za pojavu bolesti srca i krvnih sudova, a u koje se ubrajaju: gojaznost, šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, povišen krvni pritisak. Smatra se da je nedovoljan unos voća i povrća odgovoran za nastanak 20% svih bolesti srca i krvnih sudova. Prekomjerna tjelesna težina i gojaznost u dječijem uzrastu povećavaju rizik za nastanak srčanog i moždanog udara prije 65. godine života za 3 do 5 puta.

Nedovoljna fizička aktivnost – značajno doprinosi starenju krvnih sudova. Odgovorna je za pojavu skoro svakog četvrtog slučaja srčanog udara. Predstavlja i faktor rizika za nastanak gojaznosti, šećerne bolesti i povećanog krvnog pritiska. Svakodnevna polučasovna šetnja brzim hodom smanjuje rizik od srčanog udara za 18%, a od moždanog udara za 11%.

Šta sve možete da učinite za zdravlje svog srca?

1.    Hranite se pravilno – konzumirajte 5 porcija voća i povrća svakog dana i izbjegavajte hranu sa zasićenim masnim kiselinama. Oprezno sa konzerviranom hranom, ona često sadrži visok nivo soli.
2.    Budite aktivni – 30 minuta svakodnevne fizičke aktivnosti može da smanji rizik za nastanak bolesti srca.
3.    Kažite “NE” cigaretama – rizik za nastanak  bolesti srca se prepolovi posle godinu dana od prestanka pušenja, a tokom  vremena postane isti kao kod nepušača.
4.     Održavajte odgovarajuću tjelesnu težinu – gubitak tjelesne težine u slučaju prekomjerne uhranjenosti, snižava krvni pritisak. Visoki krvni pritisak je faktor rizika broj jedan za pojavu moždanog udara i odgovoran je za pojavu polovine svih bolesti srca.
5.    Upoznajte svoje mjere i procjenite rizik – posjetite svog doktora i saznajte vrijednosti krvnog pritiska, holesterola, glukoze, obima struka i kukova, kao i indeksa tjelesne težine. Doktor će vam objasniti vaš rizik za nastanak bolesti srca.
6.    Ograničite unos alkohola -  ograničite količinu alkohola koju konzumirate. Pretjeran unos alkohola uzrokuje porast krvnog pritiska, kao i tjelesne težine.
7.    Insistirajte na okruženju bez duvanskog dima. Jedino je bezbedno okruženje koje je potpuno slobodno od duvanskog dima. I najmanja koncentracija duvanskog dima je štetna po zdravlje.

 

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>